Odjel interne medicine obuhvaća sljedeće specijalnosti:

Opća interna

Interna medicina je grana medicine koja se bavi otkrivanjem uzroka i liječenjem bolesti unutarnjih organa i ne naziva se bez razloga „kraljicom medicine“, jer je osnova brojnih subspecijalnosti, odnosno grana medicine uže specijaliziranih za pojedine organe ili organske sustave koje se bave, primjerice, bolestima žlijezda s unutarnjim izlučivanjem kao što su štitnjača, nadbubrežne žlijezde, spolne žlijezde (endokrinologija), bolestima krvi i krvotvornih organa (hematologija), bolestima srca i krvnih žila (kardiologija), bolestima pluća i dišnih organa (pulmologija), bolestima bubrega i mokraćnog sustava (nefrologija) te bolestima probavnih organa (gastroenterologija).

Internisti su specijalizirani za rješavanje složenih dijagnostičkih problema, a pacijentima pomažu i u razumijevanju prevencije bolesti i unapređenja zdravlja.

Gastroenterologija

Gastroenterologija je subspecijalistička grana interne medicine koja se bavi bolestima donjeg dijela probavnog sustava koji čine jednjak, želudac, dvanaesnik, tanko i debelo crijevo, jetra, žučnjak, žučovodi i gušterača.

Nakon razgovora i pregleda bolesnika, kod postavljanja dijagnoze se koriste laboratorijske pretrage, UZV trbuha, endoskopske pretrage gastroskopija i kolonoskopija te radiološke pretrage kao što su RTG, MSCT i MR (magnetska rezonancija).

Endokrinologija

Endokrinologija je subspecijalistička grana interne medicine koja se bavi dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti žlijezda s unutarnjim lučenjem i poremećajima metabolizma. Neke endokrinološke bolesti, poput šećerne bolesti, bolesti štitnjače, debljine i osteoporoze su vrlo česte u općoj populaciji, dok su bolesti nadbubrežne žlijezde i hipofize relativno rijetke.

Žlijezde s unutarnjim lučenjem su preko svojih hormona povezane s neurovegetativnim sustavom i sudjeluju u regulaciji svih životnih procesa u našem organizmu. Poremećaji koje izazivaju prekomjerno ili nedostatno lučenje jednog i/ili više hormona, redovito dovode do ozbiljnih teškoća pa i do životne ugroze.

Sve veća izloženost stresu i suvremeni, ubrzani način života te prekomjerni unos, a smanjena potrošnja energije (smanjena tjelesna aktivnost), uzrokuju sve učestalije bolesti endokrinog sustava od kojih su najčešći šećerna bolest i bolesti štitne žlijezde.

Kardiologija

Kardiologija je grana medicine koja se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih žila, a koje su i najčešće bolesti današnjice i vodeći uzroci smrtnosti u razvijenijim zemljama. Suvremena dijagnostika nije usmjerena samo na smanjenje tegoba nego, prije svega, na sprječavanje prijelaza asimptomatske bolesti srca u simptomatsko zatajenje i koronarnu bolest, čime se mijenja ne samo tijek bolesti i produžuje život, nego se smanjuje i smrtnost.

Da bi se to postiglo, uz određivanje rizičnih čimbenika (pušenje, povišen krvni tlak, povišeni kolesterol i trigliceridi, šećerna bolest, itd.), nužno je prepoznati morfološke i strukturalne promjene srčanih entiteta u smislu ventrikulske disfunkcije (sistoličke, dijastoličke), hemodinamskih abnormalnosti (insuficijencija i stenoza valvularnog aparata), kompenzatorne mehanizme remodeliranja srčanih kaviteta (hipertrofija, dilatacija) i prohodnost srčanih i ostalih arterija.

Uz kardiološki pregled u dijagnostici se koriste EKG, 24-satni EKG, 24-satno mjerenje krvnoga tlaka, UZV i CD srca, testovi opterećenja na traci (ergometrija), CD arterija i vena, MSCT koronarografija i dr.

Pulmologija

Pulmologija je grana interne medicine koja se bavi dijagnosticiranjem, liječenjem i sprječavanjem bolesti pluća i dišnog sustava kao što su upale dišnog sustava (nosa, sinusa, ždrijela, bronha i pluća), astma i kronični opstruktivni bronhitis (KOBP).

Osim pulmološkog pregleda, a u slučaju medicinskih indikacija, pulmološka obrada upotpunjuje se spirometrijom, radiološkim dijagnostičkim pretragama (RTG, MSCT).